Uzgoj svinja bez uporabe antibiotika

Autor: Liam Doyle

Proizvodnja bez antibiotika danas je vrlo aktualna tema jer su i proizvođači i potrošači zabrinuti zbog utjecaja antibiotika na dobrobit životinja i na meso koje proizvode. Peradarska industrija preuzela je vodeću ulogu kada je riječ o agresivnijem pristupu smanjivanju ili ukidanju uporabe antibiotika, a svinjogojstvo ide sličnim putem.

U mnogim područjima diljem svijeta, uključujući Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države, uporaba antibiotika zakonski je regulirana, a neki potrošači idu i korak dalje i zahtijevaju potpuno ukidanje uporabe antibiotika. Iako su neki od zahtjeva potrošača rezultat njihove dezinformiranosti, tradicionalan način uzgoja prolazi velike promjene. Uzgajivači svinja marljivo rade na smanjenju uporabe antibiotika, imajući u vidu zdravlje i dobrobit životinja i krajnjih potrošača.  

Vrlo je izvjesno da će potrošači uskoro pratiti uzgoj svinja s jednakom pozornošću i očekivanjima koja su imali prema peradarstvu. Proces prelaska na uzgoj bez antibiotika može biti mukotrpan, no kao što su neki proizvođači uspjeli pokazati, može se uspješno provesti bez žrtvovanja zdravlja i dobrobiti životinja.

Otpornost na antibiotike

Sve više izvješća o bakterijama otpornim na antibiotike izaziva zabrinutost zbog uporabe antibiotika, i kao terapije za ljude, i u borbi protiv bolesti životinja.

„Mikrobna rezistencija u proizvodnji svinja obično je posljedica desetljeća uporabe antibiotika za profilaksu bolesti ili poticanje rasta“, pojasnila je dr. Anna Catharina Berge, vlasnica veterinarske konzultantske tvrtke Berge Veterinary Consulting BVBA i savjetnica na odsjeku za veterinarsku epidemiologiju Sveučilišta u Ghentu u podcastu AgFuture podcast 2018. „Životinja ne absorbira antibiotike u potpunosti. Ako životinji dajete antibiotik, 30-90 % tog antibiotika zapravo se izlučuje putem urina ili izmeta.“

Antibiotici kao pospješivači rasta zabranjeni su u hrani za životinje u Europskoj uniji od 2006. Do tada su se rutinski dodavali hrani za svinje kako bi unaprijedili zdravlje probavnog sustava i pospješili rast. Međutim, brojne zemlje diljem svijeta sada slijede europski primjer. Veterinarska direktiva o hrani za životinje (VFD), koja je stupila je na snagu 2017. u Sjedinjenim Američkim Državama, ograničila je uporabu antibiotika u stočarstvu.

„Iako ova Direktiva otvara određenu problematiku, stvorila je izvrsnu priliku da industrija uzgoja životinja revidira što radi po pitanju hranidbe“ rekla je Lori Stevermer, marketinška menadžerica u tvrtki Hubbard Feeds. „Često su se antibiotici dodavali hrani jer se to tako radilo u prošlosti. Sada moramo blisko surađivati s veterinarima kako bismo utvrdili što je najbolje za naše životinje i našu budućnost.“

Smanjenje uporabe antibiotika postupan je proces koji se obavlja korak po korak. U Alltechovu webinaru koji je održan u suradnji s Pig Progressom, dr. Berge je govorila o antimikrobnoj rezistenciji i budućnosti uporabe antibiotika u svinjogojstvu te navela kako „uporaba antimikrobnih lijekova za sprečavanje bolesti ili liječenje slučaju pojave bolesti u proizvodnji nije održiva praksa.“ Berge je naglasila da se proizvođači mogu boriti protiv bolesti preporučenim tehnikama upravljanja u područjima poput biosigurnosti i hranidbe. Također je naglasila primjenu rješenja u hranidbi i preporuka za liječenje kao načina za kontrolu uporabe antibiotika.

Tržište svinjetine

Svinjetina je jedno od najčešće konzumiranih vrsta mesa na svijetu. U istraživanju 2020 Alltech Global Feed Survey navodi se da je 2019. proizvodnja hrane za svinje činila 24 % ukupne svjetske proizvodnje stočne hrane. Ti su statistički podaci još impresivniji kada uzmete u obzir da se ukupna količina proizvedene stočne hrane u tonama smanjila za 1,07 %, na 1.126 milijardi metričkih tona – kao rezultat afričke svinjske kuge koja je dovela do smanjenja proizvodnje hrane za svinje u području Azije i Pacifika. Samo u SAD-u, za svinje je proizvedeno 44,86 milijuna metričkih tona od procijenjenih 214 milijuna metričkih tona ukupno proizvedene stočne hrane. Poražavajući učinci afričke svinjske kuge donose nove prilike za zemlje koje mogu doprinijeti zadovoljavanju potražnje za svinjetinom u zemljama pogođenim afričkom svinjskom kugom. U svom govoru na predstavljanju istraživanja 2020 Alltech Global Feed Survey, Bianca Martins, generalna direktorica Alltecha za Meksiko, rekla je da se to u Južnoj Americi već događa. Objasnila je da zemlje poput Kolumbije, koje nisu imale većih prilika za izvoz svinjetine, sada razvijaju trgovinsku razmjenu s Kinom. Kina je 2012. zabranila uporabu raktopamina, aditiva stočnoj hrani koji je odobrila FDA i koji je promotor rasta nemasnog mesa. Tvrtka Smithfield počela je 2013. postupno smanjivati raktopamin, a slijedile su je druge velike tvrtke poput JBS-a i Tysona, čime su povećale svoje izvozne mogućnosti.

Dobavljači kao što su Hatfield Quality Meats i Niman Ranch nude svinjetinu uzgojenu bez antibiotika prema strogim standardima. U posljednjih nekoliko godina, druge vodeće tvrtke uvele su linije svježih svinjskih proizvoda bez antibiotika, poput Tysonove linije proizvoda Open Prairie Natural Pork i Pure Farms brenda tvrtke Smithfield. Obje tvrtke označavaju svoje proizvode kao minimalno prerađene, bez antibiotika, steroida, hormona ili umjetnih sastojaka. Važno je istaknuti da savezni propisi u SAD-u zabranjuju uporabu dodanih hormona u proizvodnji svinjetine, a ovi potezi velikih tvrtki signaliziraju rastući trend u proizvodnji svinjetine.

Promjene u načinu na koji upravljamo zdravljem u sektoru stočarstva nisu specifične samo za SAD. Proizvodnja svinjetine bez uporabe antibiotika cvate i u drugim zemljama, poput npr. Danske. Program DANMAP uspostavili su dansko Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva i Ministarstvo zdravstva 1995. s ciljem „nadziranja konzumacije antimikrobnih lijekova i otpornosti bakterija kod životinja, hrane i ljudi.“. Više od 15 godina danski farmeri oslanjali su se samo na antibiotike u liječenju bolesti stada. Program koji sada provode omogućuje uporabu u svrhu terapije i, kada se primjenjuje u kombinaciji s drugim tehnikama upravljanja, poput odgođenog odbića, pokazuje jednaku učinkovitost kao i tradicionalna proizvodnja. Što možemo naučiti na danskom primjeru i možemo li ga primijeniti na različita globalna tržišta u proizvodnji svinja?

Izazovi uzgoja svinja bez uporabe antibiotika

Prema izjavi Alberta Finestre, veterinara i profesora na Sveučilištu Lleida, koji je izlagao na konferenciji ONE: The Alltech Ideas Conference 2019., prva stvar koja će se dogoditi u vašem stadu kada počnete uzgajati svinje bez antibiotika su proljev i infekcije. Još jedan moguć razlog za zabrinutost je smanjenje proizvodne težine, što može biti rezultat smanjenog unosa vode i konzumacije hrane, kao i podložnosti stresu i bolestima – a to su faktori s kojima se moraju nositi sustavi proizvodnje bez antibiotika. Oni dovode do povećanja troškova proizvodnje, što je, zajedno s mogućom povećanom smrtnošću, pitanje koji proizvođači ne uzimaju olako. Upravo su ti izazovi povezani sa zdravljem i dobrobiti oni koje proizvođači uzimaju u obzir prije potpunog prelaska na proizvodnju bez uporabe antibiotika, zbog čega se postupan proces pokazao uspješnim za brojne proizvođače.

Prelazak s tradicionalnog načina uporabe antibiotika zahtijeva strateško planiranje i primjenu protumjera za smanjenje učinka koji bi taj prelazak mogao imati na dobrobit životinja i zaradu vaše farme. U prijelaznom razdoblju mogu se pojaviti novi troškovi, dok se u isto vrijeme pojavljuju nove mogućnosti i ostvaruju povećani prihodi uslijed veće prodajne vrijednosti proizvoda bez antibiotika.

Postupan proces: kako smanjiti uporabu antibiotika

Iako naizgled zahtjevni, postoje određeni načini kako se mogu riješiti problemi ukidanja ili smanjenja uporabe antibiotika. Postoje dokazi da svinje ne samo da su manje podložne zaraznim bolestima, već mogu bolje napredovati kada se određeni prirodni dodaci dodaju hrani. Dva ključna područja na koja se treba usredotočiti su biosigurnost i hranidba.

Učinkovite biosigurnosne mjere ne samo da mogu pomoći proizvođačima u rješavanju izazova uslijed bolesti, već mogu i spriječiti povećane rizike mnogih gore navedenih problema. Potrebne mjere mogu uključivati promjene u protoku životinja, veću usredotočenost na čistoću nastambi i transporta. Za daljnju zaštitu životinja od rizika od izlaganja važno je provođenje pojačanih mjera sigurnosti za sve one koji ulaze u prostore, bilo da je riječ o radniku s druge farme ili o malom glodavcu.

Moramo imati na umu da su zdrava crijeva ključna za zdrave svinje, a glavni naglasak stavlja se na optimizaciju zdravlja crijeva i dobrobit vaših životinja uz pomoć zdravog programa hranidbe. Zdrava crijeva nisu samo crijeva bez bolesti; riječ je o učinkovitom probavnom organu koji može pružiti dobru obranu protiv bolesti i lako se nositi s promjenama. Prisutnost zaraznih organizama u crijevima nije dovoljna da uzrokuje bolest; bolest nastaje kada patogen razbije obrambeni sistem crijeva. Ako je narušena crijevna mikroflora, dolazi do disbioze između korisne mikrobiote i organizama koji mogu uzrokovati bolesti, pa je patogenima lakše oštetiti strukturu i funkciju crijeva. Prebiotici, probiotici i postbiotici mogu pomoći crijevima da se prilagode i smanje disbiozu.

Uspostavljanje i održavanje dobre funkcije crijeva od vitalnog je značaja za smanjenje morbiditeta i smrtnosti prasadi. Hranidba prasadi ključna je komponenta u uspostavljanju normalne funkcije crijeva, od probave i absorpcije do funkcije obrambene barijere i razvoja imunosnog sustava. Važno je osigurati da krmača proizvodi dovoljno kolostruma i mlijeka kako bi se razvio imunosni sustav prasadi.

Poremećaji odbića neki su od najčešćih – i štetnih – problema u proizvodnji svinja, koji dovode do uporabe antibiotika nakon odbića kako bi se zaštitio osjetljiv gastrointestinalni trakt i imunosni sustav prasadi. U zdravom sustavu proizvodnje neophodno je pomoći pripremiti prasad za odbiće što je prije moguće nakon prasenja. U vrijeme odbića važno je smanjiti na najmanju moguću mjeru stresore poput transporta, miješanje legla, velikih skupina odbite prasadi, hrane, loše kvalitete zraka i nehigijenskih uvjeta. Uporaba prehrambenih tehnologija poput Viligena^®, pomaže prasadi da prijeđu na hranu, čime se olakšava prijelazno razdoblje nakon odbića.

Rješenja poput Alltechovog^® Programa za smanjenje uporabe antibiotika imaju za cilj pomoći proizvođačima da uzgajaju zdrave svinje i učiniti uporabu antibiotika u svrhu profilakse ili metafilakse nepotrebnom. Ovaj program pomaže proizvođačima izraditi akcijski plan koji je prilagođen njihovom proizvodnom sustavu. Aditivi i rješenja za hranidbu vrijedni su alati za održavanje zdravlja crijeva u svinjogojstvu, ali sami dodaci nisu dovoljni za stvaranje zdravog proizvodnog sustava. Često postoje složeniji koraci koje je potrebno poduzeti uz samo dodavanje aditiva, uključujući ažuriranje postupaka upravljanja i raspodjelu resursa i potreba. Revizije radi snimanja trenutnog stanja – i ponovljene revizije za praćenje napretka – važne su kako bi se održala razina motivacije i nastavilo s trajnim napretkom.

Osim revizije zdravlja crijeva i hranidbenih komponenti, Alltechov Program smanjenja uporabe antibiotika uvođenje vrednovanje performansi, dobrobiti svinja, respiratornog i sistemskog zdravlja svinja, reproduktivnih performansi, upravljanja, smještaja, uporabe antimikrobnih lijekova, biosigurnosti i ekonomičnosti proizvodnje. Provedbom ovog programa proizvođači mogu postići veću produktivnost i smanjiti potrošnju antibiotika u uzgoju svinja – uz dodatnu korist zbog osjećaja da su dio globalnog akcijskog plana za odgovorno korištenje vrijednih antibiotika kako bi se osigurala njihova održivost za buduće generacije.

Put prema uzgoju bez antibiotika

Neki proizvođači prednjače u ovom trendu i već dugi niz godina prakticiraju proizvodnju bez antibiotika.

„Kad smo prije nekoliko godina prihvatili izazov prelaska na proizvodnju bez antibiotika od prasenja do prodaje, pokazalo se da je riječ o pravom izazovu“, rekao je Everett Forkner iz tvrtke Forkner Farms u Richardsu, Missouri. "Ali uvođenjem hranidbenih inovacija, ne samo da smo uspjeli odgovoriti na izazov, već proizvodimo učinkovitije nego kada smo započeli."

Svaka je farma drugačija, pa je potrebno svaki hranidbeni program prilagoditi potrebama životinja i njihove okoline kako bi se uspostavio istinski učinkovit pristup uzgoju bez antibiotika.

Na pitanje o ključnim koracima koje treba poduzeti prilikom prelaska, Forkner je odgovorio: „Uspostavljanje odgovarajuće platforme za hranidbu traži vrijeme. Morate si dopustiti neko vrijeme za prilagodbe kako biste stvarno vidjeli što je najbolje za životinje. A za nas kao stočare, također se radilo i o odabiru vrhunskih životinja i genetskih linija koje su prirodno zdravije i imaju jači imunosni sustav.

„Osim toga, za nas je glavni dio bio uključivanje sveobuhvatnog programa cijepljenja, uz poboljšanje naših postupaka upravljanja", nastavio je Forkner. "Ova kombinacija bila je ono što nam je pomoglo da uspijemo više godina i u više generacija genetske selekcije bez podrške antibioticima."

Istinski učinkovita proizvodnja bez antibiotika ne može se postići uz pomoć čarobnog štapića. Kada se antibiotici smanje ili ukinu, prva linija obrane može biti hranidba, ali to je tek početak. Mora se primijeniti kombinacija više strategija. Poboljšanjem hranidbe tehnologijama osmišljenim da podrže imunosni i probavni sustav životinja i primjenom cjelovitog programa usmjerenog na održavanje dobrog zdravlja, proizvođači daju svojim farmama najbolju priliku za održivu i profitabilnu budućnost.

Za informacije o tome kako Alltech može podržati vašu svinjogojsku proizvodnju u smanjenju uporabe antibiotika ili prelasku na proizvodnju bez antibiotika, posjetite https://www.alltech.com/gut-health ili se obratite na adresu pig@alltech.com još danas.