Savjeti Dr. Cat Berge o zaštiti svinja od afričke svinjske kuge

Dr. Anna Catharina Berge, vlasnica tvrtke Berge Veterinary Consulting BVBA, veterinarka je koja ima veliko znanje i vještine kombiniranja uzgoja životinja s epidemiološkom perspektivom o zdravstvenim izazovima za zdravlje životinja i javno zdravlje. S nama je podijelila svoja iskustva s epidemijom afričke svinjske kuge, koja se brzo proširila iz Kine u Zapadnu Europu, te ponudila savjete o tome kako proizvođači ili farme mogu provesti strože biosigurnosne mjere za sprečavanja širenja ove bolesti.

Koje se biosigurnosne mjere trebaju provesti na farmama kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge?

Ključ za zaštitu farme od afričke svinjske kuge je vrlo visoka razina vanjske biosigurnosti. Vanjska biosigurnost uključuje mjere za zaštitu životinja koje se uvode kako bi se smanjio rizik unosa organizama koji uzrokuju bolest na farme. Najveći je rizik za širenje afričke svinjske kuge prilikom dolaska živih svinja na farmu; to uvijek predstavlja rizik, pa je vrlo važno nabavljati životinje od pouzdanih dobavljača i koristiti najvišu razinu čišćenja i dezinfekcije u transportu. Afrička svinjska kuga širi se i putem vozila, opreme i ljudi. Radnici i posjetitelji farmi ne bi trebali biti u kontaktu s drugim svinjama 48 sati prije ulaska na farmu a na farmi trebaju nositi posebnu odjeću. Kamioni kojima se prevoze životinjska trupla predstavljaju velik rizik za širenje bolesti i nikada ne bi trebali ulaziti na farme. Pojava afričke svinjske kuge na velikim komercijalnim farmama u Rusiji i Litvi tumači se nedostatnom primjenom biosigurnosnih propisa, poput neodgovarajuće dezinfekcije odjeće i čizama, ili unosom kontaminirane hrane na farmu. Zaraženi mesni proizvodi doveli su do nekoliko slučajeva izbijanja bolesti na farmama, pa se stoga na farme ne treba unositi hrana od svinjskog mesa koja nije dobro termički obrađena (salame, sušene kobasice, dimljeno meso), a otpaci hrane za ljude ne bi se trebali davati svinjama.

Koliko dugo virus afričke svinjske kuge preživljava u toplim ili hladnim uvjetima?

Virus afričke svinjske kuge relativno je otporan i može preživjeti u okolišu i u životinjskim truplima dulje vrijeme. Preživljavanje virusa afričke svinjske kuge utvrđeno je u izmetu u trajanju od osam dana, a u urinu 15 dana, dok pri temperaturi od 21° C virus može preživjeti pet dana (Davies et al., 2015). Utvrđeno je i vrijeme preživljavanja u okolišu od čak 18 mjeseci. Meso se mora zagrijavati do čak 70° C tijekom 30 minuta kako bi se deaktivirao virus afričke svinjske kuge, a serum i tjelesne tekućine 30 minuta na 60° C. Sušenje i dimljenje svinjskog mesa ne uništavaju virus.

Prenosi li se virus afričke svinjske kuge zrakom?

Virus afričke svinjske kuge ne se smatra jednim od glavnih virusa koji se šire zrakom. Razdoblje preživljavanja virusa afričke svinjske kuge u zraku je u prosjeku 14 minuta prema PCR-u, a 19 minuta mjereno titracijom virusa (De Carvalho et al., Vet Microbiol 2013, 165:243-51). Virus se može pronaći u prostorijama u kojima su boravile zaražene svinje, no širenje virusa zrakom između farmi nije vjerojatno.

 Možemo li učiniti više kako bi se suzbilo širenje bolesti preko divljih svinja?

Kada se divlje svinje zaraze virusom afričke svinjske kuge vrlo je teško suzbiti i iskorijeniti bolest. Vrlo je važno da se otpaci hrane ne bacaju u prirodu jer postoji realan rizik da se divlje svinje mogu zaraziti na taj način. Moguće je da je do zadnjeg slučaja pojave afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Ardenima u Belgiji došlo zbog otpadaka hrane iz Istočne Europe. Vrlo je važno da se uzgajivačima osigura odšteta u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, kako oni ne bi pokušavali prikriti izbijanje bolesti i kako životinjska trupla ne bi odlagali u prirodi, gdje bi se mogle zaraziti divlje svinje. Velika populacija divljih svinja povećava rizik od širenja bolesti, pa je stoga važno da broj divljih svinja drži pod kontrolom uz pomoć lova. Lovci trebaju imati dobre informacije i pravila o prikupljanju trupala divljih svinja i trebaju obavijestiti nadležne ako u prirodi primijete trupla mrtvih svinja. Vrlo stroge mjere eksterne biosigurnosti – koje uključuju dobre ograde oko farmi svinja kojima se sprečava ulazak divljih svinja – izuzetno su važne. Domaće svinjogojske farme trebale bi smanjiti rizik od širenja bolesti s divljih svinja korištenjem dodatnih električnih ograda. (Guinat et al., Veterinary Record (2016) 178, 262-267) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4819659/pdf/vetrec-2016-103593.pdf

Koji sastojci hrane za životinje imaju najveći rizik za prijenos afričke svinjske kuge?

Još uvijek znamo relativno malo o čimbenicima koji su važni za prijenos afričke svinjske kuge putem zaražene hrane za životinje. Najveći rizik imaju sastojci koji su derivati svinjskog mesa ili iznutrica. Afrička svinjska kuga može mjesecima ostati u svinjskom mesu, masti i koži te u različitim vrstama proizvoda od svinjskog mesa, poput kobasica ili salama. Epidemiološke studije u Baltičkim državama pokazale su da su svježa trava i sjemenke onečišćene izlučevinama zaraženih divljih svinja mogući izvori zaraze za životinje koje se drže u dvorištima.

Trenutačno postoje studije koje se bave mogućnostima širenja afričke svinjske kuge preko sastojaka hrane za životinje (Dee et al. 2018, PLoS ONE 13(3): e0194509.). Jedna je studija simulirala uvjete transporta hrane za životinje u razdoblju od 30 dana za različite patogene. Virus afričke svinjske kuge može preživjeti i kod različitih kombinacija sastojaka pa se stoga ne može isključiti mogućnost da različiti sastojci hrane za životinje ili njihove kombinacije mogu biti potencijalno zarazne. Hrana koja je bila uključena u ova ispitivanja pokazala je da rizik za preživljavanje virusa postoji kod sastojaka poput derivata svinjskog mesa, sojine sačme, sojine pogače, DDGS-a, lizin hidroklorida, kolin klorida, vitamina D, crijeva za svinjske kobasice, pseće i mačje hrane.

https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0194509

Koja je količina virusa afričke svinjske kuge potrebna da dođe do zaraze životinje?

Znanstvene su studije pokazale da je konzumacija zaraznija od inhalacije. Zarazna doza virusa afričke svinjske kuge preko dišnih puteva procjenjuje se na 10 HAD50 (Gallardo et al., 2013). Budući da svinje mogu izlučivati velike količine virusa  afričke svinjske kuge preko izmeta, urina i sline, čak i mala količina zaraženog materijala može dovesti do prijenosa bolesti. U krvi se može otkriti do 109 HAD50/ml, a u slini, urinu i izmetu do 105 HAD50/ml. Uzorci izmeta zarazni su pet dana na sobnoj temperaturi, pa čak i nakon 11 dana ako su na sobnoj temperaturi u mraku (Davise et al., 2017, Transboundary and Emerging Diseases 64:425-431).

U usporedbi s virusom epidemijskog proljeva svinja, zbog čega je afrička svinjska kuga tolika prijetnja zdravlju i dobrobiti svinja?

Afrička svinjska kuga hemoragijska je groznica domaćih svinja koja obično ima visoku smrtnost ubrzo nakon zaraze. Ne postoje tretmani ili cjepiva za afričku svinjsku kugu, a sve svinje koje ne pokazuju kliničke znakove na farmi izlučit će se odmah čim se uspostavi dijagnoza. Afrička svinjska kuga nalazi se na A popisu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), pa se na nju primjenjuju trgovinski propisi i ograničenja. Kada se utvrdi afrička svinjska kuga u određenoj zemlji ili regiji, to dovodi do ozbiljnih ograničenja kretanja i trgovine svinjama. Na farmama na kojima se pojavi afrička svinjska kuga moraju se usmrtiti i uništiti sve životinje. Epidemijski proljev svinja bolest je koja se javlja uglavnom kod mlađih svinja, a postoje cjepiva kojima se može smanjiti utjecaj bolesti. Epidemijski proljev svinja u određenoj zemlji ili regiji nema tako velik financijski utjecaj na svinjogojski sektor. Epidemijski proljev svinja ne nalazi se na popisu bolesti OIE-a, a trenutačno za ovu bolest nema ograničenja za trgovinu u Europi i SAD-u.  

Može li se analizirati hrana za životinje ili sastojci na afričku svinjsku kugu?

Postoje dobri PCR testovi za testiranje životinja na afričku svinjsku kugu. Međutim, nema dobrih metodologija za testiranje hrane za životinje na komercijalnoj osnovi.

Trebamo li prestati uvoziti ili koristiti sve sastojke iz Kine i drugih pogođenih područja?

OIE i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) uspostavile su pravila o trgovini životinjskim proizvodima vezana za ove epizootske bolesti tipa A. Pravila OIE-a i WTO-a trebala bi se poštivati i smatrati dovoljnim za zaštitu od širenja bolesti. Postoje zakoni kojima se regulira trgovina i regionalizacija zemalja u vezi s tim bolestima. Sigurna trgovina mesom i mesnim proizvodima diljem svijeta temelji se na razumijevanju da državne veterinarske službe u zemlji porijekla pregledavaju i certificiraju proizvode sukladno zahtjevima odredišne zemlje. Preporuča se poduzimanje mjera opreza u skladu s preporukama nacionalne veterinarske službe. Obratite se nacionalnoj veterinarskoj službi za informacije o trgovini i mjerama opreza.

Trebamo li zaustaviti hranjenje svinja proizvodima od svinjskog mesa?

Hranjenje nezagrijanim napojem može predstavljati rizik za afričku svinjsku kugu ako napoj sadrži svinjsko meso iz zemalja ili regija gdje je bolest prisutna. Hranjenje svinja napojem regulirano je nacionalnim zakonodavstvom. Ako nacionalno zakonodavstvo dopušta hranjenje napojem, vrlo je važno osigurati da se napoj temeljito zagrijava kako bi se izbjegli bilo kakvi rizici prijenosa virusa preko napoja. Države su desetljećima kontrolirale međunarodni otpad, uključujući i otpatke hrane s brodova, zrakoplovnih tvrtki i međunarodnih prijevoznika. Te kontrole zahtijevaju da se sav međunarodni otpad prikladno zbrine i da se ne koristiti kao hrana za životinje. Zapamtite da čak i mala stvar - kao što su ostaci svinjske salame doneseni iz zaražene regije ili bacanje kuhinjskog otpada svinjama - može biti dovoljna za izbijanje zaraze. Obratite se lokalnim veterinarskim službama kako biste dobili dodatne informacije o važećem zakonodavstvu i preporukama za hranjenje napojem.

Koliko dugo trebam visokorizične sastojke iz zemalja u kojima ima slučajeve afričke svinjske kuge držati u karanteni?

Trenutačno se ne može preporučiti određeni vremenski okvir za karantenu jer postoje brojni čimbenici koji utječu na preživljavanje virusa u različitim uvjetima. Upravo se istražuju rješenja za ublažavanje rizika, poput proizvoda za smanjenje rizika koji se mogu dodavati u hranu; pouzdani testovi za krmiva koja se šalju u rasutom stanju; vrijeme zadržavanja kako bi se omogućilo da se prisutni virusi razgrade prije obrade; minimalne zarazne doze virusa u krmivu; pristupi poput HACCAP sustava i blockchain tehnologije kako bi provjerili sigurnost hrane od mjesta porijekla do mjesta isporuke. Istraživanja pokazuju da afrička svinjska kuga može preživjeti uvjete slične prekooceanskom transportu i distribuciji. Najbolja jamstva za smanjenje rizika od afričke svinjske kuge mogu se postići strogim biosigurnosnim mjerama dobavljača, sljedivošću i / ili standardnim operativnim postupcima za zaštitu sastojaka od afričke svinjske kuge.

Uz svu nesigurnost, što uzgajivači svinja i proizvođači stočne hrane mogu učiniti kako bi spriječili afričku svinjsku kugu?

Najviša razina biosigurnosti ključna je kako bi se spriječilo širenje virusa afričke svinjske kuge na farme svinja i unos potencijalno onečišćenih sirovina u proizvodnju stočne hrane. Proizvođači stočne hrane i svinjogojske farme trebale bi osigurati da dobavljači proizvoda ili svinja provode stroge mjere biosigurnosti, sljedivosti, dokumentacije i certificiranja, kako bi se osiguralo da je rizik od zaraze afričkom svinjskom kugom manji. Potrebno je strogo kontrolirati sav promet koji ulazi na farmu ili mlin. Potrebno je strogo kontrolirati dezinfekciju kamiona, čišćenje i dezinfekciju životinja pri transportu, puteve unosa hrane i sav drugi promet. Smanjite kontakte s drugim uzgajivačima svinja i na farmi uvijek nosite posebnu odjeću i čizme koje se nikada ne iznose s farme. Educirajte radnike o važnosti provođenja svih biosigurnosnih mjera i važnosti odvajanja unutarnjeg od vanjskog dijela jedinice.