John Cooper: Kako poboljšanjem zdravlja probavnog sustava povećati proizvodne rezultate uzgoja peradi

Može li se poboljšanjem zdravlja probavnog sustava postići i bolja učinkovitost na peradarskim farmama? John Cooper, Alltechov tehnički direktor za peradarstvo u Ujedinjenoj Kraljevini, pojašnjava znanstvene temelje zdravlja probavnog sustava i koristi proaktivnog pristupa problemima na farmi.

U nastavku je uređen transkript intervjua Kare Keeton s Johnom Cooperom. Otvorite sljedeću poveznicu ako želite poslušati snimku čitavog razgovora.

https://soundcloud.com/alltech-1/109-improving-gut-health-to-boost-poultry-performance-john-cooper

Kara: Danas razgovaramo s Johnom Cooperom, Alltechovim tehničkim direktorom za peradarstvo u Ujedinjenoj Kraljevini. Hvala Vam što ste danas s nama.

John: Hvala Vama na pozivu.

Kara: Johne, jeste li se uvijek bavili peradarstvom?

John: Da. Zapravo sam počeo s 15 godina, radio sam rasplodnim farmama prvo na najjednostavnijim poslovima, a zatim sam napredovao do upravitelja različitih razina u proizvodnji – brojlera, nesilica, tovljenika, čak i valionica – dakle moglo bi se reći da sam se razvijao usporedno s industrijom.

Kara: Sada radite za Alltech već pet godina, je li to točno?

John: Da, to je točno.

Kara: Kakvo je Vaše iskustvo rada s Alltechom, istraživanjima i izazovima s kojima ste se u suočavali?

John: Kada je riječ o istraživanjima, to je bilo vrlo zanimljivo iskustvo jer sam sudjelovao u brojnim istraživanjima i u Ujedinjenoj Kraljevini, tako da su podaci kojima raspolažemo relevantni. Osobno imam dojam da je čitava industrija učinila velik pomak smanjivanjem uporabe antibiotika, dakle približila se Alltechovoj filozofiji, dok ranije to zapravo nije bila obaveza. Sada, kada se industrija mijenja, na pravom smo mjestu i imamo podatke i proizvode koji nas podržavaju u našim nastojanjima.

Kara: Ono što doista želite postići svojim istraživanjima, a posebice s Alltechovim proizvodima, jest pronaći načine smanjenja uporabe antibiotika u peradarstvu. Molim Vas recite mi nešto više o svom istraživačkom radu na projektima u tom segmentu.

John: U redu, mi se dakle bavimo načinima na koji naši proizvodi stupaju u interakciju s mikrobiomom – na primjer, načinima na koji oni utječu na poboljšanje strukture crijevnih resica i svih onih stvari koje doprinose uzgoju peradi te kako što više povećati zaradu u odnosu na uloženo. Također, kada razmišljate o zdravlju probavnog sustava, to može biti ograničavajuće, a zapravo je riječ o poboljšanju zdravlja probavnog sustava kako bi se unaprijedile performanse.

Kara: Zdravlje probavnog sustava uvijek mi je zanimljiva tema. Što je točno zdravlje probavnog sustava i kako ga možemo unaprijediti nekim od znanstvenih dostignuća?

John: Zdravlje probavnog sustava odnosi se na način na koji mikrobiota i hrana – u osnovi na koji način životinja može iskoristiti ono što joj dajete kao alat kako bi se spriječilo uzimanje lijekova. Unapređenjem zdravlja probavnog sustava perad se može bolje nositi sa svakodnevnim izazovima. Dakle, zdravlje probavnog sustava je poput motora; ako koristite dobro gorivo, ako ga redovito servisirate, motor dobro radi. Tada mi stupamo na scenu, pokazujemo i koristimo rezultate istraživanja kako bismo naglasak stavili na mogućnosti razvoja i uvođenje promjena.

Radili smo puno na mikrobioti, analizirali koju ulogu ima mikroflora u svemu što se događa s pilićima i drugim životinjama s kojima radimo. Možemo vidjeti pomak u raznolikosti mikroflore i koliko je ona važna za postizanje zdravlja probavnog sustava. Nastojim to na jednostavan način približiti svojim klijentima, jer riječ je o prilično teškoj temi. Recimo da je to poput Ujedinjene Kraljevine gdje imamo Donji dom Parlamenta. Dakle imate sva ta prazna mjesta, a kada na njih dovedete prave ljude, popunite ih, tada ih osvajači – poput bakterija Campylobacter, E. Coli i sličnih – ne mogu zauzeti jer su već popunjena; dakle na taj način smanjujemo mogućnost invazije.

Kara: Čula sam za pojmove „postbiotici“ i „probiotici“. Možete li mi pojasniti što su i koji je njihov učinak na zdravlje probavnog sustava.

John: Postbiotici su nusproizvod fermentacije koji nastaje uporabom prebiotika i oni hrane probiotike. Probiotici su nešto što nastojimo dati životinjama u određenim dozama, a što može doći ili od majke, na određeni način, ili od dobrih bakterija. Spomenuo sam analogiju s popunjavanjem mjesta u Donjem domu Parlamenta – nastojite popuniti ta mjesta što je brže moguće, a tada su tu prebiotici koji popravljaju razinu bakterija koje nisu dobre, one koje ne želite, pa ćete ih tako ukloniti, a u isto vrijeme poticati dobre bakterije. Postbiotici su na neki način nusproizvodi – poput organskih kiselina, enzima i svih onih tvari koje su dobre za životinje. Oni pomažu smanjiti E. coli u alkalnom okruženju, u kojem želi biti, na način da se to pretvori u kiselije okruženje, u kojem ju ne želite, pri čemu organske kiseline prilično dobro funkcioniraju.

Kara: Čitala sam o strategiji „posij, hrani, iskorijeni“. Možete li mi to malo pojasniti. Mislim da je riječ o vrlo zanimljivom pristupu.

John: Naravno. Riječ je o konceptu koji je razvio dr. Steve Collett na Sveučilištu u Georgiji.

Prvo u probavni sustav za početak „posijte“ dobre bakterije; potom ih hranite organskim kiselinama kako bi ih potaknuli i spriječili najezdu loših bakterija, kao što sam rekao, održavanjem niže razine kiselosti. Nakon toga „iskorijenite“ loše bakterije, one neželjene, i održavajte dobre bakterije. O tom je konceptu riječ. Riječ je o jednostavnom načinu, no koliko mogu zaključiti na temelju iskustva s klijentima, ako mi uspostavimo jedan dio, potom dodamo drugi kako bi zaokružili program; to nije nešto što se može napraviti preko noći. Riječ je o potpuno drukčijem načinu upravljanja farmom. To je drugačiji način razmišljanja – sastavljen od mnogo sitnih dijelova. Trebate biti proaktivni, a ne reaktivni.

Također, najveće koristi vidjet će se tri do pet jata kasnije, jer ne mijenjate samo mikrobiotu pileta. Ne radite samo na tom području; brinete se i da se to provede na farmi. Dakle, krećete iz pozicije korištenja antibiotika, kada možete imati mnogo bakterija, iako mi u Ujedinjenoj Kraljevini provodimo čišćenje i dezinfekciju. Profil se ne mijenja; mi snižavamo dozu, no profil se ne mijenja, pa se postavlja pitanje kako možemo osigurati ono s čim životinja prvo dođe u kontakt kada dođe na farmu bude korisnije od onoga što će dobiti od korisnijih bakterija – dakle, nešto što će im biti od veće koristi. Prelazite, dakle, s antibiotika na probiotike i tada možete za tri do pet jata uvidjeti koje su koristi, vrlo je važno razumjeti da kada to postignete, daleko veće koristi dolaze kasnije. Naravno, dobro se dobrim vraća, pa što više širite dobre bakterije, sve će raditi bolje. 

Kara: Dakle, kada govorite o proaktivnom pristupu problematici farme, on se mora odraziti i na zaradu uzgajivača. Što oni mogu očekivati kada usvoje proaktivni pristup u zamjenu za oslanjanje i ovisnost o antibioticima?

John: Kao što sam već rekao, riječ je o evoluciji čitave farme. Ne samo farme, nego i nastambi. Doista, ako ste proaktivni, mislim da to vraća stil upravljanja u ruke voditeljima koji prate sve znakove na farmi. Postoji mnogo novih tehnologija, no još uvijek ne možemo zanemariti – ne možemo ignorirati ono što primijetimo na životinjama. One vam kažu kada im je prevruće, prehladno, kada nešto nije u redu, to je uistinu pravo upravljanje životinjama. Ono nema cijenu, pa smatram da ovaj koncept „posij, hrani, iskorijeni“ vraća upravljanje životinjama natrag u ruke voditeljima koji rade sa životinjama i koriste alate koji su im dostupni na najbolji mogući način kako bi postigli najbolje rezultate.

Kara:  U kojem će se smjeru razvijati proaktivan pristup, održivi pristup i kako će utjecati na proizvodnju peradi u narednih pet do deset godina? Je li riječ o progresivnom pristupu koji usvaja sve više uzgajivača?

John: Mislim da svatko ima pristup sličan ovom „posij, hrani, iskorijeni“. Ponekad ga ljudi ne provode na jednak način na koji bismo to mi činili, no u tome je zapravo poanta; riječ je o konceptu koji će vam dati ideju kako nešto učiniti bolje i drukčije. Stoga smatram da kako pokušavamo razumjeti što se događa i što se mijenja, to nam doista otvara oči, tako da potom uistinu možete dobro sagledati stvari i reći „Razumijem što se događa“, a da to doista ima smisla u vašoj glavi. Riječ je o drukčijoj reakciji na probleme, umjesto da jednostavno nazovete veterinara. To ujedno predstavlja i trošak, a na taj način preuzimate stvari u svoje ruke i upravljate onime što se događa na vašoj farmi. Smatram da će ubuduće to postajati sve važnije jer će se pojavljivati sve više informacija i rezultata istraživanja koja provode različite tvrtke, kako Alltech tako i ostali. Mislim da je to sve vrlo relevantno, jer što više budemo znali, to više ćemo moći reći „Dakle, ovo utječe na naše životinje na određen način“, i znat ćemo kako to možemo popraviti.

Kara: U redu. Hvala Vam što ste danas bili s nama, Johne. Danas smo razgovarali s Johnom Cooperom, Alltechovim tehničkim direktorom za peradarstvo u Ujedinjenoj Kraljevini.