Dobrobiti selena za zdravlje ljudi i životinja dobro su poznate. Ima važnu ulogu u sprečavanju bolesti koje utječu na funkciju štitnjače, kardiovaskularni sustav i plodnost. Međutim, osim antioksidativnih dobrobiti kod ljudi i životinja, Selen ima i važnu ulogu u poljoprivredi. Utvrđeno je da selen smanjuje negativne učinke pH tla na rast biljaka, podržava toleranciju biljaka na stresore iz okoliša, pa čak i potencijalno poboljšava zaštitu bilja. U nedostatku selena u tlu, dodaju se gnojiva bogata dušikom, što omogućuje biljci da pretvori selen u bioraspoložive oblike koje ljudi i životinje mogu lako konzumirati.   

Što je selen?

Ovaj element u tragovima otkriven je 1817. godine, a dobio je ime po selenu, grčkoj riječi za „mjesec", zbog sličnosti s telurijem, koji je ime dobio po grčkoj riječi „zemlja“.  Također je po prirodi sličan sumporu, a imaju i sličan način unosa.

Selen je, nažalost, element s lošom reputacijom. Slično kako kod obitelji medvjeda u Zlatokosoj, za postizanje optimalnog zdravlja količina selena u hrani mora biti „ni prevelika ni premala". Prevelika količina može dovesti do smrtnog ishoda; premala završava manjkom selena i bolešću. 

Dostupnost selena u tlu ovisi o pH vrijednosti i količini organske tvari u tlu. Ostali čimbenici uključuju mikrobnu aktivnost, vlagu i teksturu tla, kao i njegovu temperaturu. Selen se u tlu javlja u tri najčešća oblika:

•      Selenit: Nalazi se u aerobnijim tlima s neutralnom pH vrijednošću
•      Selenat: Koristan je u tlima s nižom pH vrijednošću i slabijim potencijalom redukcije  oksidacije; lakše se izuzima i prenosi iz korijena u druge dijelove biljke
•      Selenid: Prevladava u tlima s vrlo ograničenim svojstvima

Selen se također nalazi u trima aminokiselinama (koje se nazivaju selenske aminokiseline) koje su se također pokazale otrovnim u velikim dozama, ali koje su korisne u manjim količinama. Istraživanja su pokazala da selenske aminokiseline – osobito selen-metionin (SeMet) – imaju antimikrobna svojstva koja poboljšavaju zdravlje biljaka i mogu smanjiti potencijal za proizvodnju mikotoksina.  

Uloga selena u biljnoj proizvodnji

U odgovarajućim količinama, selen ima nekoliko pozitivnih učinaka na biljke, uključujući: 

• Povećanu tolerancija na stresore iz okoliša, poput suše i saliniteta.
• Smanjenje unosa otrovnih metala, kao i opasnih učinaka tih metala na biljke.
• Poticanje razvoja crijeva.
• Potencijalno povećan prinos.
• Poboljšanu kvalitetu voća ili žitarica.
• Bolju dostupnost selena u voću i žitaricama za prehranu životinja i ljudi.

Količina selena u tlu

Testiranje tla najučinkovitiji je način određivanja količine selena u tlu. Osim toga, testiranjem će se osim količine selena odrediti i pH vrijednost tla, što omogućuje da saznate i koje su vrste selena prisutnije. 

Tlo siromašno selenom

Kod tla siromašna selenom provodi se biofortifikacija, selen se dodaje u tekuća gnojiva ili se primjenjuju izravno na tlo ili prskaju po lišću u točno određeno vrijeme.

Dr. Luiz Guilherme sa Sveučilišta Lavras u Brazilu održao je predavanje o učincima biofortifikacije selenom na Alltech ONE Ideas konferenciji. U svom je izlaganju govorio i o izazovima proizvodnje hrane s velikim udjelom hranjivih tvari. 

"Uz odgovarajuće upravljanje hranjivim tvarima, u velikoj mjeri doprinosimo globalnoj sigurnosti hrane", rekao je, napomenuvši da kada postoji nedostatak selena u tlu rijetko se mogu proizvesti biljke za ljudsku prehranu koje imaju dovoljno selena za naše potrebe bez dodavanja suplemenata.

Pravilno upravljanje tlom i biljkama ključno je za postizanje ciljeva biljne proizvodnje, poboljšanje unosa i smanjenje gubitaka hranjivih tvari i zaštite okoliša. U svom je izlaganju dr. Guilherme važnost upravljanja povezao s načelom „4 O upravljanja hranjivim tvarima”: 

• Odgovarajući izvor: Vrste gnojiva/aditiva moraju odgovarati potrebama usjeva.
• Odgovarajuća količina: Dodavanje točnih količina za potrebe usjeva.
• Odgovarajuće vrijeme: Osiguravanje hranjivih tvari usjevima onda kada su im potrebne i kada ih mogu najbolje iskoristiti.
• Odgovarajuće mjesto: Primjena hranjivih tvari ondje gdje ih usjevi mogu najbolje iskoristiti (npr. primjenom gnojiva u tlo gdje ga apsorbira korijenje ili prskanjem izravno na biljke).

Ako slijede ove korake, poljoprivrednici mogu vidjeti povećane razine bioraspoloživog selena u svojim biljkama. Na primjer, u nekim je slučajevima primjena gnojiva obogaćenih selenom na pšenicu tijekom vegetacijske faze i faze punjenja zrna (umjesto tijekom sadnje ili rane faze rasta) rezultirala većim prinosima i povećala količinu selena u zrnu, čime se povećava dnevni unos selena kod ljudi i životinja.

Prema Normanu Borlaugu, dobitniku Nobelove nagrade za mir 1970. godine, „hrana je moralno pravo svih koji su rođeni na ovom svijetu" – ali na početak te izjave treba dodati riječ „hranjiva", ustvrdio je dr. Guilherme u svom obraćanju. Načini upotrebe selena u poljoprivredi i zdravstvene koristi selena još se otkrivaju, a objavljuju se i obećavajući rezultati. Kao što je dr. Guilherme primijetio, provode se zanimljiva istraživanja različitih kompleksa selena i njihove primjene na različitim usjevima, kao i njihova značaja u cijelom prehrambenom lancu.