Uzgoj soje bez stresa

Pri uzgoju soje krajnji je cilj maksimalno povećati prinos uz održavanje zdravlja usjeva i tla kako bi se zemljište moglo nastaviti koristiti za proizvodnju soje ili rotaciju usjeva. U svakoj fazi životnog ciklusa biljka ima svoje posebne potrebe, ali kada je riječ o fazi cvatnje soje, posebna njega može rezultirati većim prinosima u vrijeme  žetve. 

Cvatnja i borba protiv stresa

Faza cvatnje sastavni je dio u razvoju soje. Zbivanja tijekom cvatnje i količina cvjetova koje je biljka u stanju proizvesti i održati odredit će konačan prinos svake biljke. Slično kao i ljudi, biljke su također pogođene i pate od stresa uzrokovanog vanjskim čimbenicima. Nedostatak kiše i prekomjerna toplina veliki su neprijatelji soje i mogu ozbiljno utjecati na razvoj i produktivnost biljaka. Kako bi se smanjila šteta koju mogu izazvati ti stresori, proizvođači bi trebali osigurati da su usjevi optimalnog zdravlja i da takvi mogu i ostati. 

Ishrana bilja

Kako bi se poboljšala izdržljivost biljke i povećali njezini izgledi za preživljavanje, pa čak i napredovanje, ratari bi trebali osigurati da biljka može uzimati i iskoristiti odgovarajuće hranjive tvari tijekom razdoblja stresa. Luiz Gustavo Floss, savjetnik za uzgoj žitarica za Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Argentinu, napominje da su neke prakse neophodne za poboljšanje razvoja biljaka i zadržavanje cvijeta — čimbenici koji utječu na profitabilnost. 

"Biljka treba biti dobro nahranjena u trenutku cvatnje kako bi se formirao što veći broj mahuna, što bi rezultiralo povećanjem proizvodnje i većom težinom zrna", objasnio je Floss. 

Rješenja za zaštitu od stresa

Osiguravanje hranjivih tvari i tvari za smanjenje stresa biljkama prije i tijekom stresa pomoći će proizvođačima smanjiti rizike tijekom cvatnje. Agronom Vinícius Abe, tehnički menadžer tvrtke Alltech Crop Science specijaliziran za uzgoj žitarica, kaže da će te tvari omogućiti da biljka bude bolje pripremljena oduprijeti se vanjskim čimbenicima.

"Ti su elementi temeljni za razvoj biljke", objasnio je Abe. "Cink je dobar primjer jednog od tih bitnih elemenata. Riječ je enzimskom kofaktoru koji pomaže sintezi bjelančevina i fotosintezi. No postoje i druge važne hranjive tvari, kao što su bakar, bor, kalcij, dušik i kalij. Te hranjive tvari osnova su za pravilno formiranje reproduktivnih organa, nalijevanje zrna i produktivnost."

Kada biljka dobije nužnu količinu hranjivih tvari, tvari za smanjenje stresa počinju brzo poticati biljku da dođe u uravnoteženo stanje i ima sposobnost obavljanja potrebnih funkcija, posebice u proizvodnji aminokiselina i hormona. 

"Kada aminokiselinu unosimo izvana, potičemo unutarnju proizvodnju kako bi soja prošla kroz ovu fazu na uravnoteženiji način", rekao je Abe. "Neke stresne situacije, na primjer, mogu učiniti da te funkcije postanu neregulirane, što će ugroziti produktivnost biljke."   

Rješenja tvrtke Alltech Crop Science temeljena na biljnim ekstraktima i hranjivim tvarima u kombinaciji s aminokiselinama također imaju utjecaj na kvalitetu biljke. S potražnjom za posebnim razinama bjelančevina na međunarodnom tržištu, uporaba tih rješenja izravno će se odraziti na povećanu profitabilnost za proizvođače. 

"Poboljšani razvoj biljke moguć je ako pažljivo biramo tvari koji se koriste, koje utječu na poboljšanje ekspresije gena i proizvodni potencijal, kao i smanjenje utjecaja čimbenika stresa na biljku", rekao je Abe.

Jeste li znali?

Prosječna biljka soje obično će imati između 300 do 450 cvjetova, ali više od 80% njih se gubi zbog različitih čimbenika koji izazivaju stres u biljci. Postoji nekoliko koraka koje uzgajivači mogu poduzeti kako bi se smanjio gubitak cvijeta. Ti koraci uključuju provedbu odgovarajućih tehnika upravljanja usjevima, poput pravilnog gnojenja, razmaka, nasada, navodnjavanja i dodavanja hranjivih tvari kao što su kalcij i bor, što će povećati vjerojatnost da će cvjetovi ostati na biljci i dovesti do povećane proizvodnje mahuna.

Uloge određenih hranjivih tvari u proizvodnji soje

• Cink: Važan za stvaranja klorofila; utječe na razinu bjelančevina.
• Bakar: Utječe na sposobnost biljke da sintetizira lignin.
• Bor: Važan za za formiranje članaka i fiksaciju dušika.
• Kalij: Ima ulogu u fotosintezi.