Učinkovito smanjenje djelovanja mikotoksina

Mikotoksini se nalaze svugdje, a kontaminacija mikotoksinima mogla bi se odraziti čak i na one mliječne farme kojima se izvrsno upravlja. Svake godine Alltech uzima između 100 i 150 uzoraka kukuruzne silaže na određenim lokacijama i provodi analizu žetve. U zadnjih nekoliko godina, prosječna količina mikotoksina otkrivenih u uzorku narasla je s 2,5 na 6,25.

Međutim, Alltechov stručnjak Pat Crowley pojašnjava da proizvođači mogu smanjiti trošak proizvodnje na mliječnim farmama ranim otkrivanjem prisustva mikotoksina.

„Važno je razumjeti rizik i kako ga smanjiti dobrim strategijama upravljanja ili dodavanjem aditiva“, navodi Crowley. „Mnogi su se 2019. godine odlučili za analizu kukuruzne silaže još u prosincu, a neki su to obavili samo u ožujku. Ako pogledamo količinu mikotoksina u svježem uzorku, njihov se broj neće smanjiti, on će ostati na istoj razini što god činili. Stoga želimo stvoriti uvjete u kojima neće doći do povećanja količine mikotoksina uslijed skladištenja i fermentacije. Kada vrijeme postane toplije, pojavi se nešto vlage u zraku, snijeg se počne otapati, dolazi do eksplozije mikotoksina – a pojavi se i nekoliko novih mikotoksina, poput zearalenona i peniciliuma, a oba su mikotoksini plijesni koje se pojavljuju pri skladištenju.“

Otkrivanje mikotoksina

Crowley kaže da postupak otkrivanja mikotoksina započinje savjetovanjem sa stručnjacima koji se dobro razumiju u krmiva.

„Standardni je pristup posjetiti mliječnu farmu, pregledati krmivo, razgovarati s proizvođačima i ljudima koji se bave zdravljem stada i usjeva te izraditi evaluaciju krmiva“, navodi Crowley. „Mi prvo pregledamo skladišne prostore, bilo da je riječ skladištenju na hrpi, u trapovima ili silosima. Napravimo dakle jednostavan vizualan pregled. Pitamo se možemo li vidjeti neke dijelove na kojima je došlo do propadanja, truljenja ili pojave plijesni koje proizvode mikotoksine. Mogu li se ti dijelovi vidjeti prostim okom? Ponekad da, ponekad ne, no tada prelazimo na sljedeći korak. Ja se služim termalnom kamerom za pregled skladišnih prostora kako bih mogao bolje utvrditi probleme i poteškoće koje nisu vidljive prostim okom i kako bih mogao bolje utvrditi postojeće stanje.

„Nakon toga, mnogi proizvođači žele testiranje sastojaka na mikotoksine kako bi točno znali s čime se suočavanju. Alltechov 37^+® laboratorij in Dunboyneu u Irskoj ima izvrstan tim koji odlično radi. Oni mogu provesti testiranje na 50 poznatih mikotoksina, znaju na koji način oni djeluju i u kakvom su međudjelovanju s ostalim mikotoksinima. Rezultate možemo pretočiti u indikator pod nazivom REQ (količina koja predstavlja rizik) i reći proizvođačima: „Ovo je rizik za Vaše stado, način proizvodnje i hranidbe.“

Simptomi

Kontaminacija mikotoksinima najočitija je zbog utjecaja koji oni imaju na životinje. Različiti simptomi također mogu ukazati na ozbiljnost problema.

„Možete vidjeti da je došlo do kontaminacije, koja se može odraziti na promjene unosa suhe tvari, promjene u proizvodnji mlijeka, bilo da je riječ o udjelu masti ili bjelančevina“, navodi Crowley. Obilaskom farme možete primijetiti razlike u konzistenciji stajskog gnojiva ili ispljunutu polufermentiranu hranu, što je klasičan znak prisutnosti vrlo visokih razina DON-a. Dosta toga možete saznati i promatranjem same krave. Tako možete utvrditi do kojih je promjena došlo. Što se događa? Kako krava izgleda? Ima li neurednu dlaku? Tanka dlaka? Kreće li se dobro?

Cjenovno učinkovita rješenja  

Kada u potpunosti shvatimo u čemu je problem, potrebno je pronaći odgovarajuće rješenje. Prema Crowleyju, ponekad je najočiglednije „rješenje u razrjeđivanju“. To uključuje utvrđivanje sastojka stočne hrane koji je izvor kontaminacije mikotoksinima i pokušaj razrjeđivanja ostalim sastojcima kako bi se smanjio negativan učinak. Međutim, to nije uvijek moguće, a tada se moraju primijeniti proizvodi koji se temelje na provedenim istraživanjima.

„No velik dio rješenja zapravo se nalazi na poljima,“ navodi Crowley. „To može biti stvar vašeg načina obrade tla, načina prevrtanja zemlje kako bi mikrobi iz tla mogli razložiti ostatke, otpatke, stabljike kukuruza i lišće, ili stvar plodoreda, kojim se može prekinuti lanac za neke plijesni i mikotoksine u polju, ako je to moguće.“ 

Četiri koraka za pripremu kvalitetne silaže

Jedan od najboljih načina ublažavanja kontaminacije mikotoksinima je priprema najbolje moguće silaže. Ovo su Crowleyjevi savjeti za pripremu kvalitetne silaže:

1. Prvi korak je odabir sjemena. Odaberite sjeme koje odgovara vašim potrebama po pitanju probavljivosti, prinosa, razina škroba, itd.

2. Učinkovito obavite žetvu. Kontrolirajte vlažnost, odredite visinu sječke i uskladištite silažu što je ranije moguće. Ovo je vrlo važno jer nam priroda ne omogućuje uvijek obavljanje žetve po idealnom vremenu, stoga moramo dobro odabrati vrijeme žetve i obaviti je vrlo brzo.

3. Treći je korak odgovarajuće skladištenje silaže. Naravno, ono ovisi o učinkovitosti i brzini. Bez obzira na način na koji skladištimo, u hrpama, trapovima, silosima ili spremnicima, to se mora učiniti brzo. Silažu je potrebno zapakirati tako da nema kisika koji dovodi do fermentacije. Na taj način dobit ćete stabilnije krmivo.

4. Zadnji je korak pravilno izuzimanje. Čak i ako točno slijedite sve prethodne korake, sav Vaš trud može propasti ako ne izuzimate dovoljno svakoga dana, ako ne uklanjate trulež ili plijesan i time hranite životinje.