Skip to main content

Nova grupa mikotoksina

Manje poznati mikotoksini

Autorica: Dr. Radka Borutova

Kako definirati novu grupu mikotoksina? 

Većina ljudi zna za poznatije vrste mikotoksina, poput aflatoksina, deoksinivalenola (DON) i zearalenona (ZEN). Međutim, razvojem istraživanja i metoda otkrivanja saznajemo sve više o manje poznatim vrstama mikotoksina, koji se obično nazivaju „nova grupa mikotoksina". Možemo ih definirati kao mikotoksine koji „se rutinski ne utvrđuju i nisu zakonski regulirani". Međutim, baš kao i kod poznatijih vrsta mikotoksina, proizvođači moraju biti oprezni, jer ova skrivena prijetnja ima jednak potencijal da ugrozi prirodni imunitet, održivost i profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.

Od kada je 2012. uspostavljen sustav za testiranje na mikotoksine, Alltech 37+® laboratorij stalno uključuju nove mikotoksine u paletu za testiranje. Trenutačno se u laboratoriju radi analiza na 54 mikotoksina i sve je više slučajeva pronalaska mikotoksina iz nove grupe u analiziranim uzorcima stočne hrane. Rezultati su zabilježeni i u Alltechovom pregledu europske ljetne žetve 2020. Analizom više od 270 uzoraka krmiva iz 15 zemalja utvrđena je prisutnost mikotoksina iz nove grupe u njih više od 75 %. Kada se uzmu u obzir samo danski uzorci stočne hrane, gotovo 95 % je sadržavalo mikotoksine iz nove grupe. 

Iako se prikuplja sve više podataka o novoj grupi mikotoksinima u krmivima, još uvijek nema dovoljno in vivo studija koje mjere kako ova skupina toksina utječe na zdravlje i performanse životinja. Od sedam novih mikotoksina koje Alltech 37+ trenutačno može otkriti, pet su metaboliti plijesni iz roda Fusarium, dok alternariol dolazi iz plijesni roda Alternaria, a fomopsin A je toksični metabolit gljivice Phomopsis.

Metaboliti Fusariuma 

Bovericin (BEA)  

Iako su in vitro studije pokazale da je bovericin toksičan i za glodavce i za perad, isti rezultati nisu uočeni in vivoIn vitro studijama utvrđeni su učinci bovericina na prirodni imunitet i bioraspoloživost lijekova, a neki autori ističu potrebu za dodatnim in vivo studijama kako bi se saznalo više o tim učincima. Nedostaje i in vivo podataka za druge vrste životinja. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila je da akutna izloženost bovericina nije prijetnja za zdravlje ljudi. Međutim, nije se mogao donijeti zaključak o kroničnoj izloženosti zbog nedostatka relevantnih podataka o toksičnosti in vivo. 

Eniatini A/A1 i B/B1 (ENN) 

Kada se analiziraju u in vitro studijama, eniatini su toksični, dok većina in vivo podataka pokazuje ili nisku toksičnost ili odsustvo toksičnosti. Slično kao kod bovericina, in vitro podaci podrazumijevaju određeni učinak na bioraspoloživost lijekova, ali je potrebno više istraživanja kako bi se mogli donijeti konačni zaključci. EFSA je donijela isti zaključak kao i za bovericina kada je riječ o utjecaju na ljudsko zdravlje – akutna izloženost nije zabrinjavajuća, dok se učinci kronične izloženosti još ne mogu u potpunosti utvrditi zbog nedostatka in vivo podataka o toksičnosti. 

Moniliformin (MON) 

Iako je utvrđeno je da je perad najosjetljivija na utjecaj ovog mikotoksina, ipak kod svih vrsta životinja izaziva oštećenje srčanog mišića i miokarda. Ostala stanja koja se često pronalaze kod životinja izloženih moniliforminu uključuju mišićnu slabost, respiratorne probleme, smanjen unos hrane, povećanje tjelesne težine i narušenu imunosnu funkciju. 

Fuzarična kiselina (FA) 

Postoje tvrdnje da je način djelovanja fuzarične kiseline i njezin učinak na životinje nedovoljno istražen. U više od  40 % od  ukupno 274 uzorka prikupljenih za Alltechov pregled europske ljetne žetve utvrđena je prisutnost fuzarične kiseline. To se posebice odnosi na južnu Europu, gdje je utvrđeno da je više od 86 % uzoraka kontaminirano fuzaričnom kiselinom, prvenstveno zrno kukuruza. Istraživanjima je utvrđeno da su svinje posebno osjetljive na fuzaričnu kiselinu, a životinje pokazuju neurokemijske promjene i povraćanje nakon konzumiranja kontaminirane hrane. Neki autori navode da fuzarična kiselina može djelovati sinergijski s trikotecenima, kao što je DON. Istraživanje provedeno 1993. nije utvrdilo djelovanje fuzarične kiseline na perad. 

Metabolit plijesni iz roda Alternaria 

Alternariol (AOH) 

Plijesan iz roda Alternaria uglavnom raste na povrću, voću i žitaricama. In vitro studije pokazuju da alternariol ima potencijalne genotoksične učinke. Međutim, potrebna su daljnja ispitivanja kako bi se potvrdili svi zaključci. Nadalje, in vitro podaci ukazuju na potencijalni utjecaj na reproduktivne organe i imunosni sustav, ali je potrebno više in vivo podataka za donošenje konačnih zaključaka. 

Metabolit plijesni iz roda Phomopsis 

Fomopsin A 

Fomopsin A je primarni toksični metabolit koji proizvodi plijesan iz roda Phomopsis, a utvrđeno je da je do pet puta toksičniji od fomopsina B. Plijesan iz roda Phomopsis najčešće se nalazi na leguminoznim usjevima i sjemenu i uzrokuje lupinozu kod goveda i ovaca koje konzumiraju kontaminiranu hranu. Ovaj toksin najviše pogađa jetru pa se stoga fompsin A smatra hepatotoksinom. Međutim, on utječe i na druge organe, uključujući bubrege, nadbubrežne žlijezde, burag i mrežavac. Otkrivanje lezija na zahvaćenim organima može upućivati na problem uzrokovan fomopsinom A.  

Nove spoznaje 

Iako mnogi mikotoksini pripadaju u kategoriju „novih", ovdje smo naveli njih sedam koje Alltech 37+ trenutačno može otkriti. Iako postoje određene nepoznanice u razumijevanju mikotoksina iz nove grupe, napredak u metodama otkrivanja i daljnja istraživanja omogućuju dublje razumijevanje načina na koji se ti toksini manifestiraju, kako utječu na životinje i kako riješiti probleme koje izazivaju. 

Potpuni popis referenci dostupan je na zahtjev 

Loading...