Kako dobiti više prasadi u leglu

Autor: Dr. Andrew Bents, veterinar, Hubbard Feeds

U tvrtki Hubbard Feeds radimo s velikim brojem proizvođača diljem zemlje. Od velikih sustava do malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i od komercijalnih do oglednih farmi svinja, postoji mnogo načina za proizvodnju zdravih, produktivnih svinja. Bila mi je velika čast upoznati mnoge proizvođače tijekom godina, a ono što sam saznao o njihovim jedinstvenim načinima poslovanja zaista je odražavalo snagu i raznolikost svinjogojstva.

Budući da sam i sam odrastao na farmi na kojoj su svinje bile od prasenja do kraja tova, razumijem niz izazova s kojima se suočavaju proizvođači. Prasilište je jedno od najzahtjevnijih mjesta na kojima radimo, i to s dobrim razlogom: način na koji postupamo s krmačama i prasadi tijekom prasenja postavlja temelje ne samo za kvalitetu svinje koja će s farme otići na tržište, već i za dugoročni uspjeh krmača dok se pripremaju za sljedeća legla.

Iako se postupci na farmama mogu razlikovati, želim se usredotočiti na nekoliko izazova s kojima se suočavamo tijekom prasenja, bez obzira na način vođenja farme.

Povećanje broja živorođene prasadi. S obzirom na to da naporno radimo kako bismo osigurali dobre uvjete, kvalitetnu stočnu hranu, optimalan pripust i odgovarajući životni prostor za krmače, želimo dobiti velikim broje prasadi. Međutim, unatoč mnogim dostignućima u genetici, zdravlju, hranidbi i upravljanju, još uvijek pri prasenju gubimo više od 10 % prasadi. PigChamp je 2019. izvijestio da je prosječan ukupan broj prasadi po leglu bio 14,88 po krmači. Međutim, od toga je prosječno 1,13 prasadi po leglu bilo mrtvorođeno, a mumificiranih je plodova bilo 0,38 po leglu. To predstavlja veliku priliku unaprjeđenje rada farme.

Mrtvorođena prasad. Sprječavanje prasenja mrtvorođene prasadi predstavlja ogromnu priliku za farmu, jer je riječ o prasadi koja je donesena do termina, ali neposredno prije ili tijekom prasenja došlo je do komplikacija. Kada procjenjujem velik broj mrtvorođene prasadi na farmi, ovo je nekoliko stvari koje prvo razmatram:

• uzročnike zaraza kao što su RRSS ili leptospiroza
• visoke razine mikotoksina u hrani, osobito zearalenona
• okolišne čimbenike kao što je trovanje ugljičnim monoksidom koji se ispušta iz obližnjeg stroja za visokotlačno pranje.

Nakon što isključimo vanjske čimbenike, možemo se usredotočiti na različite tehnike upravljanja za smanjenje broja mrtvorođene prasadi. Važno je naučiti što više možemo promatranjem mrtvorođene prasadi. Na primjer, imaju li svinje žuto-smeđe mrlje? Riječ je o mrljama od mekonija do kojih dolazi kada prase prazni crijeva tijekom prasenja. To mi služi kao pokazatelj da je prase imalo zahtjevno prasenje, a prasad s mrljama od mekonija smatram prilikom za osoblje farme koje radi na prasenju. Možda je prase bilo zaglavljeno u porođajnom kanalu, možda je krenuo porod na zadak i bila je nužna korekcija ili je možda krmači ponestalo energije pred kraj prasenja i nije mogla istisnuti prase. Vaš veterinar također može izvršiti nekropsiju prasadi kako bi utvrdio razlog uginuća – iskoristite to kako biste vidjeli da li pluća mrtvorođene prasadi plutaju ili tonu. Ako pluća plutaju, prase je doista udahnulo zrak, što znači da je rođeno slabo ili ga je krmača zgnječila; ako pluća potonu, prase nije ni imalo priliku disati.

Što možemo učiniti? Ovo je nekoliko savjeta koje treba posebno naglasiti:

1. Ako u prosjeku imate više od jedno mrtvorođeno prase po leglu, postavite za cilj smanjenje broja mrtvorođene prasadi na farmi. Počnite brojanjem prasadi s mrljama od mekonija tijekom nekoliko dana prasenja i koristite taj broj (kao postotak ukupnog broja mrtvorođene prasadi) kao polaznu vrijednost za smanjenje broja mrtvorođene prasadi. Zapamtite da bi vaši ciljevi trebali biti: specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni (SMART). Postavite realan cilj koji je moguće postići umjesto nerealnih ciljeva.
2. Pratite tijek prasenja, zabilježite vrijeme prethodnog prasenja kako bi se osiguralo da razmak između prasenja nije predug. U prosjeku se prasenje odvija svakih 15 minuta, pa ako su sve svinje suhe, a posteljica još nije izbačena, možda vrijedi provjeriti. Također potičem zaposlenike da odmah provjere ima li prasadi s mrljama od mekonija, jer to ukazuje da je bilo poteškoća s prasenjem tog praseta. Nosite jednokratne veterinarske rukavice – uzmite novi par za svaku krmaču, jer se bolesti mogu lako širiti tijekom prasenja u prasilištu. Koristite puno lubrikanta tijekom pregleda kako biste smanjili traumu i oticanje, te se krećite polako i u skladu s kontrakcijama kako ne biste izmorili krmaču. U konačnici, praksom se postiže bolji rezultati, a temeljita i strpljiva obuka novih zaposlenika koji se bave prasenjem je neophodna. Više vremena provedenog u prasilištu obično rezultira manjim brojem mrtvorođene prasadi, jer možemo pravovremeno reagirati i spriječiti gnječenje prasadi, gubitke zbog zaostajanja posteljice i gušenja prasadi.
3. Razmotrite i kako hranite krmače prije prasenja. Postoje mnoge teorije o tome kako hraniti krmače prije prasenja, od kojih neke imaju za cilj smanjiti količinu fekalne mase, a neke osigurati mnogo energije. Utvrdio sam da najbolje funkcionira zlatna sredina: davanje dva mala obroka dnevno (obično 1-1,5 kn po obroku) osigurava krmačama dovoljno energije za prasenje, a neće proizvesti veliku fekalnu masu, za koju neki vjeruju da može ometati prolaz prasadi kroz porođajni kanal. Neki proizvođači prije prasenja dodavaju pola kilograma dekstroze dnevno, podijeljeno u više dnevnih obroka, kako bi krmače dobile dodatnu energiju bez povećanja volumena fekalne mase.
4. Pregledajte strukturu pariteta na poljoprivrednom gospodarstvu; nazimice imaju tendenciju da imaju uži porođajni kanal, što može povećati nelagodu tijekom prasenja, dok starijim krmačama pred kraj prasenja ponestaje energije. Kod nazimica više naginjem induciranju prasenja ako dobro poznajem prosječno trajanje graviditeta na farmi i imam evidenciju o suprasnosti, kako bih izbjegao predugo razdoblje graviditeta i dobivanje potencijalno veće prasadi. Ipak, to je obično veći problem kod svinja s manjih brojem ukupno oprasene prasadi nego kod onih s većim brojem. Farme na kojima se nazimicama daje odobrena protuupalna terapija ili, još bolje analgetik neposredno prije prasenja također su izvijestile o manjem broju komplikacija i bržem prijelazu na krutu hranu nakon prasenja. Kako bih pomogao krmačama tijekom prasenja nastojim pronaći načine za dodavanje kalcija kako bi se održale kontrakcije mišića; to se može postići ili injekcijama veterinarskih proizvoda na recept ili oslobađanjem vezanog kalcija kroz zakiseljavanje našim proizvodom Transrite Sow Ultra koji se dodaje hrani tijekom tri dana prije prasenja. U svakom slučaju vrlo sam konzervativan kada je riječ o davanju oksitocina, u prvom redu kako ne bi predozirali krmaču, a potom kako bi osigurali da ćemo moći pratiti njezino prasenje nakon primanja injekcije.

Mumificirani plodovi. Kako bi zaštitila cijelo leglo, krmača će zapravo izolirati i učinkovito „mumificirati" svaki plod koji ugine prije prasenja. Možemo puno naučiti promatranjem mumificiranih plodova, jer veličina mumificiranog ploda može otkriti mnogo informacija o tome kada je došlo do uginuća. Na primjer, pred kraj drugog tromjesečja fetus je dug oko 8-10 centimetara, otprilike veličine miša – ali ako se nešto dogodi u to vrijeme, rast će prestati i fetus će se mumificirat. Također možemo izvući određene zaključke i ako je bilo više mumificiranih plodova koji su iste ili različitih veličina, jer to u prvom slučaju može ukazivati na jedan incident koji je doveo do uginuća fetusa, a u drugom slučaju na nekakav trajniji problem poput parvovirusa. Čimbenici koje također treba uzeti u obzir ako dođe do povećanja broja mumificiranih plodova uključuju bolesti, agresivno ponašanje u svinjcu, kretanje na farmi, pa čak i vrijeme davanja određenih injekcija. Ključno je potražiti uzorke u veličini mumificiranih plodova kako biste bolje razumjeli specifične probleme koje treba riješiti na farmi.

Što možemo učiniti?

1. Cijepljenje prije suprasnosti i upravljanje farmskim patogenima mogu smanjiti broj mumificiranih plodova. Kod krmača koje se drže na otvorenom, osobito u vlažnije doba godine, trebale bi se primjenjivati dodatne mjere za pojačanu kontrolu leptospiroze, kao što je održavanje suhog okruženja ili smanjenje patogena učinkovitim korištenjem antibiotika.

2.  S prelaskom na grupni smještaj tijekom gravidnosti, moramo uvijek dalje učiti o postupanju s krmačama u velikim skupinama. Ima dosta mogućnosti za smanjenje šepavosti i gubitaka tijekom gravidnosti već samim smanjivanjem agresije između krmača u oborima. 

3. Vrijeme premještanja u boksove s obzirom na suprasnost, veličina boksova i skupina, dizajn hranilica, količina vlakana u hrani, dostupnost vode i prilagođavanje okoliša – sve to moramo vrednovati kad želimo odrediti siguran i produktivan način uzgoja svinja koji odgovara i ljudima i životinjama na farmi.

Danas postoji mnogo načina za uzgoj svinja. Nadamo se da vam neke od ovih ideja mogu biti korisne za postizanje optimalnih rezultata na vašoj farmi. Uvijek postupajte na siguran način i imajte na umu zdravlje i dobrobit krmača i prasadi kada primjenjujete nove ideje na svojoj farmi.